Omilia Dom Basilio do Nacimento iha Misa Requem Dom Alberto Ricardo da
Silva
Sr.Presidente da Republika i nia espoza
Sr.Nuncio Apostolica e Reprezentante da Santa Se
Sr. Bispos Darwin no Maliana nian
Membro seluk orgaun sobarania sira nian
Corpo diplomatico
Iramao outra proficoes e relijiosas
Eslentisima Autoridade Civil I Militares
Reverendo saserdotes relijiozas
Querido seminaristas
Membro de vida consagrasa
Familia boot Dom Ricardo nian husi Aileu no Uaibobo
Asosiasoens relijosos sira hotu
Povu sarani tomak
Iha salmo 39 kuandu fo hanoin ba ita nia vida salmo 39 dehan hanesan
ne’e nune tudo ser umanu e um sobre tudo mortal despache o tempo, dehan
katak ita ema nee hanesan iss ida nebe dada iss iha liur, dehan katak buat hirak
nebe mortal hirak nebe sei mate nee sei naksobu. Maibe iha poeta ida naran
Carlos Drumou de Andrade Lusa Brazileru koalia konaba vida nia hateten buat ida
kapas teb-tebes, hau lee iha portugues “A vida e como a flor que floresce de manha e murcha a tarde. Mas a vida e um previlegio, e precisa vive-la bem e cuida-la para servir aos outros nossos ” hau
terjemakan. Vida hanesan rai hanek ne’ebe labarik ida kaer iha nia liman ou
entaun hanesan be tulu ida nebe tun lian ita rona deit iha tempu ida ne’eba ou hanesan
bainhira ema dere riti, riti lian durante tempu ida maibe depois hotu uma
sombra que passa katak hanesan latatak ida ke liu. Imajen oan ne’e kapas tebes
tanba ita mos uluk labarik, ita kaer rahenek iha ita nia vida i rahenek ne’ebe
ita komu iha ita nia nee mezmu komu metin monu-monu to’o rai henek musan ida
ikus nee monu liman mamuk. Labarik ne’ebe
kaer rahenek ne’ebe atu sukat Dom Ricardo nia Vida iha tempu moris halo raihenek
musan ida ikus liu ne’e monu husi nia liman iha loron kinta feira Santa liuba
tuku 21 (sia) kalan ”lahatene se Dom
Ricardo husu ba Maromak atu lori Nia iha duni loron ida ne’e, se Nia husu
Maromak halo tuir nia hakarak, se Nia la husu Nai Maromak haraik ravisadu midar tebtebes ida ba Nia
wainhira atu ramata Nia terus iha mundu ne’e, Maromak mai bolu nia iha loron
ne’ebe significado bo’ot tebes mai amu lulik ida iha loron kinta feira santa,
loron sakramentu ordem no sakramentu eukaristia nian. Sakramentu rua ne’e
haraik naroman bo’ot ba Nai Lulik ida nia moris, ba Dom Ricardo nia moris no
mate, husi sakramentu ordem nia simu kbi’it atu haraik grasa wai’n be wai’n
ne’ebe Maromak haraik ba nia oan sira liu-husi nia ministro Nai Lulik. Husi
sakramentu eukaristia Nai Lulik ida wainhira simu Kristu nia futar isin no ran,
Sakramentu eukaristia laos sai deit aiha Santo ba Nai Lulik ne’e nia moris
maibe eukaristia obriga Nai Lulik ida ne’e atu sai hanesan Kristo halo nudar
sai Kristo nia moris hanesan ita rona iha evanzelu, Nai lulik ida nia projektu
moris nia iha sasukat ba avaliasaun konaba nia vida maka nee simu kb’it atu sai
Nai Lulik hanesan Jesus Kristo no Hasanto nia maun alin sira ne’ebe fiar no
moris tuir Nai Jesus Kristu hanesan Nia liu husi Sakramentu sira. Laos dalan
fasil tan ne’e ema barak hakarak hatan ba nain nia bolu maibe Nai Maromak hili
deit balu. Tamba sa mak Nai Maromak hili deit ema balun ne’e urusan Maromak nian.
Amo Ricardo nia moris nudar ema iha mundo remata iha kinta feira santa liuba
iha misterio mate nia oin liuliu ho ema sira ne’ebe besikliu ba ita nudar
familia, parente, belun, kolega, superior ho Dom Ricardo ba nia santisimo
ne’ebe primeiro Bispo mak mate iha Timor ne’ebe ami sira tuir mai ne’e biasa
deit ona. Misterio mate ne’e provoka reasaun tolu; ida dehan ita ema moris atu
mate “O omen ser para morte”, ida seluk fali dehan ita mate atu la mate tan,
ita mate atu moris rohan laek, “ O omen ser para eternidade” ne’e duni kuandu
ita hare prespetiva o omen ser para morte
ida primeiro ne’e halo ita nia reasaun ba matebian sira ita dehan “kuitadu ida ne’e kala ba leet deit ona”
I katuas Ricardo iha Nia reasaun sira ne’e kuandu ita nia reasaun ema ida mate
nia reasaun ne’e iha lian mambae dehan “ai o e” ida segundu hareba misterio
mate ho prespetiva eternidade nian hodi dehan ita ema mate atu la mate tan,
Terseira kestaun iha misterio mate nia oin, ita husu ita mate tia ita ba nebe
ou ema sira besik ita liliu ho kazu konkreto hanesan nee iha ita nia oin Dom
Ricardo ne’ebe iha fulan balu liuba moris iha ita nia leet I ohin kuandu toba
hela hanesan ne’e kuandu ita husu Dom Ricardo ba ne’ebe ou Dom Ricardo iha
ne’ebe. Ba ita sarani sira misterio pascoa ne’ebe ita selebra horseik fo
naroman kompleito ba ita nia moris ho ita nia mate no ita nia moris hias ba
moris rohan laek. Ita bo’ot sira sei hanoin horseik iha primeira leitura aktus
apostolika iha dominggu resuiresaun Saun Pedro nia reasaun dehan hanesan ne’e
nia mate liu loron tolu nia moris hias fali, ami hela ho nia, ami hare ho matan
ami hela ho nia han hemu ho nia bainhira nia moris hias fali. Resurisaun Jesus
Kristu nian hodi problema oinsa mak matebian ida mate tia loron tolu nia moris
fali maibe dezafiu sarani nia ne’e pontu principal mak ita sai sarani tanba
fiar Jesus Kristu nia moris hias I tanba Jesus Kristu nia moris hias ne’e mak
muda prespetiva tomak ita nia vida, ita bele dehan disiplu kuadu hatete buat
ne’e Bisiplu sira mesak bulak tan tanan deit, k ema lanu ne’e make ma dehan
foin tuku sira deit sira lanu ona, disiplu sira hanesan beik tan tanan hodi
inventa situasaun ida para ohin loron ema rihun ba rihun, tokon ba tokon tuir
hotu hanesan bulak, hanesan beik, hanesan neon mamuk no istupidu ou fiar kotu
deit. Multidaun ne’ebe tuir Dom Ricardo nia isin ne’e hau hanoin halo ema hotu
hakfodak ne’ebe hau Halima ho Bispo maluk ida dehan “hau nia kuandu hanesan nene hau hare ema barak tuir hau nee hau halo
moris fila fali” ou ema bulak mak inventa ou entau Jerusalem foun ne’ebe
ita rona ohin iha livru apocalis iha segunda leitura Jerusalem foun ida ne’e
maka Kristu moris hias tia hodi fahe isin ne’e entau hirak ne’ebe iha sira nia
vida tomak hak’as an atu moris tuir no Jesus Kristu sira ba hasoru malu ho
Kristu iha ne’eba I entre sira ne’e hotu que certeza Dom Ricardo mos iha neba
loron sira molok atu mate wainhira iha tempu sira nia neon sei mos nia dehan
hau preparadu ona, hau pronto ona, hau nia fatin iha ona. Terus tamba nia isin
moras maibe ceremu, kalmo, hakmatek ho nia certeza sarani Nai Lulik Bispo nian,
hau hanoin ohin nia bele hatete ba São Paulo hau nia oras to’o ona hau halo
funu ne’ebe diak hau nia kareira hotu ona hau metin nafatin ba hau nia fiar hau
hein deit atu simu kompesasaun ne’ebe Nai haraik konaba nia finalidade ba Nai Maromak
hau hanoin nia vida tomak nia hatudu ida nee duni. Dom Ricardo bele iha defeito
hotu-hotu maibe nia maibe iha vertude rua ne’ebe ema hotu labele nia forsa de
vontade e nia forsa de karakter ho nia forsa de vontade no karakter ida nee
hametin liutan nia finalidade ba Nai Maromak biar dala barak nia ulun to’os ita
hotu koko uituan iha ita nia vida, nia ulun to’os ba nia sarani no ba nia Nai
Lulik sira, ema la perfeito iha buat hotu-hotu maibe hak’as an atu sai perfeitu
hau husu lisensa konta istoria ida konaba nia forsa de vontade “Nia uluk sae kareta iha Portugal nia ema muta
door ne’ebe halo ami moe bebeik kuandu sae transporte publiku lakleur-lakleru
katuas fakar sasoro iha dalan ne’ebe ami dehan hanesan nee moe laiha mai tia
male nia rain mos sei fehuk nafatin ne’ebe halo ita kaladi sira moe hotu I loron
ida ema hatete ba nia katak atu sae kareta nee tenke han kabun bosu e hemu buat
ho gas I molok atu sae kareta nia ba iha buat sira ema faan hahan nee nia
babain la han buat ida ohin nia han paun fuan tolu I hemu cerveza lata rua”
lahatene mas aserta dezde nia hemu to’o nia mate la Dom Ricardo nungka mais
muta, tan nia forsa de vontade nee sena deit paun fuan rua ba, tiba deit paun
tama ba tanba nia moe atu muta. hareba kotuk hare Dom Ricardo nia vida dezde hau kunhese
nia kuandu hau tama ba primeiru ano nia iha kintu ano, ohin nia toba hela iha
nee hau hare ba kotu fraze ida Santo Agostinho nia dehan hanesan nee “
Ezistir é um privelezu viver e maravilozu amorte a prime tudo a vida e avida e prime a
toda vida” ezistir é uma privelezu, Privelezu ne'e iha lian tetun Karik
buat ida ne’ebe akontese deit ba ema ida situasaun ne’ebe akontese deit ba ema balun
laos ema hotu-hotu ne’eduni ezistir e uma privelezu ne’e maluk sira ita hirak
ne'e balun oin kapas, balun oin Maromak buti sala tia, balu metan, balu mutin
hirak nee hotu balu bo'ot balu kiik maibe ita hirak nee laiha iha mundo mos
laiha buat ida tamba mundo la presisa ita atu ezisti maibe biar hanesan nee iha
Maromak nia vontade bolu ita atu moris iha mundo ne’e. idak-idak ho nia vida
ida-idak ho nia destinu maibe privelezu nee dehan katak ita biar la folin
hanesan nee maibe ita moris I tanba privelezu ida ne’e ita ema depois iha
situasaun ida nee ita ida-idak dez araska, maibe privelezu ida ne’e ba deit ema
ne’ebe moris tanba hirak ne’ebe la moris nee hau hanoin lahatene manu lalar ida
midar oinsa atu koko manu lalar ne’e tenki moris uluk mak foin hatene katak
manu lalar ho tua sabu hamutuk ne’e Maromak liu mos lahase maibe privelezu ida
ne’e Maromak haraik ba Dom Ricardo liu husi Jovem ida Uaibobo nian naran Paulo
ho feto foin sae ida husi Aile ho naran Remilda. Uaibobo ne’e Maromak lahatene
iha ne’ebe Dona Remilda husi Aileu, Aileu ne’e Maromak hatene tanba primeiro
Maromak iha Aileu ne’e mak Maromak Aileu. Husi Sr.Paulo ho Dona Remilda nia
hadomi Maromak bolu labaraik ida naran Alberto Ricardo da Silva atu tuir nia
liuhusi misterio moris loron ida Maromak liuhusi Dom Ricardo nia O tuir hau mai
I nia tuir Maromak moris ba mundo iha nia moris tomak Maromak bolu nia atu tuir
nia tuir dalan ne’ebe Maromak hakarak katak Alberto Ricardo atu servi ba nia
iha tenpu ne’ebe Maromak presisa nia nudar Nai Lulik, nudar Paroko, nudar
formador, nudar Vigario geral, nudar testemunha atu salva jovem sira nia moris
iha Nasaun no nia kreda, nudar primeiro Reitor Seminar Maior nian I nudar
Bispo. Kinta feira liuba Maromak liu dala ikus iha nia vida hodi dehan Ricardo
O tuir hau mai atu servi hau iha hau nia Gloria. Ami sira com vive ho nia desde
ativo seminario ami hotu bolu nia tiu deit, hau nia subrinho duni maibe ami bolu
nia tiu tanba biar foin sae, jove hela maibe hau la ofende nia familia se bele
dehan katak Dom Ricaro tempu Joventude laiha tanba nia lakon nia inan sedu I situasaun
ida ne’e kondisiona ba Dom Ricardo nia vida tomak hau hanoin ho deit nia
vontade forsa de karakter ne’e, nia finalidade, nia seriadade I nia oin ida
naburut ne’e mai ho nia hun mak ne’e tanba lakon nia Inan sedu nia tenki sai
ema bo’o lalais laiha tempu atu sai ki’ik oan laiha tempu atu sai jovem maibe
nia tenki halo nia an bo’ot kedan I hau hanoin trasu ida ne’e bainhira ida
kunhese nia ne’e marka Dom Ricardo nia vida viver
e maravolozu” kualidade ne’ebe ema hotu hare lais iha Dom Ricardo mak nia
simplisidade no nia atensaun ba ema sira. Amo Dom Ricardo ema ida que fuan boot
tebtebes maibe nia sorin makasae ho nia sorin mambae ne’e dala barak iha
konflitu iha nia an hanesan mambae koalia ibun deit mak barak, hanesan makasae
hakrak buat ba los mai los I dala barak iha konflitu internu ne’e lahatene atu
obedese nia an ka, nia lojika nia makasae nia kuandu Aileu mak koalia iha nia
laran mamar uituan, kuando Uaibobo mak koalia iha nia laran dalaruma dudu mos
laba maibe barak mak lahetene katuas ne’e kualidade sira seluk hanoin orsida
Sr.Xanana sei koalia maibe hau adianta buat balun ne’ebe ami konhese Dom
Ricardo autor halo teatru I Dom Ricardo nia kualidade vontade ne’e la lakon
muziku, pintor, poeta, mistiku I desportista tebe bola mak labele komu nia ain
badak selok deit ema, nia oin ida naburut halo ema hanoin katak nia siak ten
ida mak ne’e maibe lae buat komik ida, halimar dor, kuandu rona karik nia dehan
rona ba hau nia segredu tomak. Nia oin ida naburut ne’e halo ema hanoin ema
hirus ten ne’e I dalaruma nia siak tan ita foti liman ba ita maibe depois ami
mesak nia dehan hanesan ne’e O hare hau halo teatru diak tebtebes, depois nia
rasik komenta nia istoria hirak ne’e hamnasa to’o mata ben sulin depois komenta
ho funfunan tan. Dom Ricardo nia kualidade balun ne’ebe nia subar I hirak ne’ebe
nia aluno ne’e iha Dare, iha Seminario Maior ita bo’ot sira hare nia prejepeiu
hirak ne’e nia kuda balun ikun metro hitu ba oin ne’ebe dala ida hau ba hare
nia prezepiu hau dehan hanesan ne’e katuas sira ne’e oin seluk. Nia dehan o la
perseve ba buat ida arte ne’e ne’ebe nia dehan nia arte ne’e avulutiva, ne’ebe
amo nia avulutiva ne’e halo kuda ne’e halo kuda sira normal ikun metro hitu
kedan. Kuandu nia sai Amo Lulik ami hanoin lao ba kotuk nia husu ema ne’ebe
halo parte iha kursu. Hirak ne’ebe hau toman iha seminario ne’e ida mak Nicolao
kuandu hau tama primeiro ano sira kinto ano ida mak Nicolao, hau hanoin Abel Fatima
hau hanoin Direktur ministerio ida nian ida mak Jose Jeronimo ohin advogado iha
Portugal I katuas Ricardo duni I depois Abel sae kinto ano sextu ano sira nain
rua deit Dom Ricardo ho Jose Henrique depois ba Macau kursu ida ne’e ami nia
Retor naton ne’e mak Amo Alvaro ohin sei moris 98 anos Padre Alvaro dehan
hanesan ne’e “Aqui estao curso qua a falar de se que a sim fazer de ti que
falar de ce do futuru” nato ne’e ami hanoin Amo Avaro maibe hare Nicola nia
intervensaun de istoria Timor nia hare Dom Ricardo, Jovem ida naton ne’e hau
rona deit nia naran maibe nia sai tia ona, ne’ebe jovem ida kuandu ami tun mai
ba pasiar ne’en nia lao iha luron kuluhun nia sae mai livru rua iha nia liman
okos lao patara manu aman nafatin hanesan ohin ne’ebe ne’e make ma dehan katak
Zeca Gusmão, hatete Zeca Gusmão ne’e ema hotu lahatene se? maibe se hau hatete
katak ida ne’e mak Kay Rala Xanana Gusmão ne’e hotu hatene katak nia halo parte
maibe kuandu nia famouzu hau la hanoin ona nia oin depois kuandu fila ona mak
hau hare dala ida nia hau hanoin hau hare bauat lubuk ida mak hau hare husi
jovem ida ne’e labele sai husi seminario ransu nia maluk sira seluk ne’e fiar
ba Maromak ladun bo’ot ona agora nia fiar bo’ot mak’as. Maibe kuandu sai husi
seminario ransu ho kolega antigo seminarista sira nia devosaun bo’ot liu mak
via sacra I via sacra sira nian ne’e iha deit estasaun rua estasaun Paroquia
Balide no estasaun Paroquia Motael, iha objetu de kontemplasaun ne’e laos Jesus
Cristo nia Cruz, objetu de kontemplasaun ne’e mak Madre sira ni minina sira,
madre sira nia minina sira iha kolegu Balide ho minina sira Palapasu ho Bairo
pite ne’ebe ba missa iha Balide. Hau halo hamnasa uituan maibe hau nia objetivu
ne’e dehan katak viver e maravilosu kuandu
ita hare ema hirak ne’ebe halo parte Dom Ricardo nia vida ita hare ema hirak ne’ebe
ohin naran bo’ot iha Timor, ita hare katak Dom Ricardo nia vida, Dom Ricardo
nia passado iha lubuk ida iha liur I halo katak hamutuk ho nia halo istoria
Timor nia. A morte e primeu da toda vida
e a premio ohin iha Dom Ricardo nia isin mate nia oin ita hareba kotuk, hau
hanoin ita idaidak rai rekordasaun, rai memoria ne’ebe katuas ida ne’e nia vida
signifika ba kolega sira, ba belun sira, ba nia seminarista sira, ba nia
familia sira, ba nia Diocesana sira ne’eduni ohin mak morte de morte sai planeatura ne’e maka Dom Ricardo nia vida hatudu
an tomak ba sarani hanesan Bispo ba ita hotu ne’ebe ho maneira de ser ho nia
fee ikus-ikus ne’e nudar Bispo ami akompaña malu besik liutan liliu iha tempu
nia husu nia prekupasaun problema ho nia Diocesa no agora iha tempu moras i
esperansa ho nia certeza iha Maromak ne’e sai presensa sai testemunha ba ita
hotu ne’ebe konvive ho nia ne’e duni hau hanoin ohin ita dehan deit boa viagem I
depois ate ita fila iha dominggo kalan, sabado kalan ho nia mate depois ema
hateten dehan sei hatama nia iha firogrifiku tanba la augenta ne’ebe hau hanoin
hatete hodibainhira be ita nain rua hare malu ikus ne’e mak hau dehan ba o
katak molok ami atu lori O ba rai kuak, ami sei halo sei halo o nia sira
hanesan ikan sira be tau iha Zeleira o kala hare mai hau nee ai o
e maibe ohin tempu buat hirak halimar ne’e liu certeza bo’ot ne’e mak
Dom Ricardo ikus mai hodi aproveita hodi hau nia naran pssoal hodi Diocese Dili
nia naran hakarak agradese atensaun carinho ba disponibilidade ba orasaun no
ajuda tomak ba durante Dom Ricardo da Silva nia moras no nia mate, nune’e mos
hakarak agradese ba Nai Lulik sira ne’ebe akompana nia ba membro family ninia
no familia Borges no comunidade Timorense iha Australia liliu iha Darwin no ba
Diocese Darwin ne’ebe tau matan ba nia ami agradecementu bo’ot, agradecemento
bo’ot id aba corpo politiku ospital Darwin, Adelaide ne’ebe akompanha Dom
Ricardo durante tempu analise diagnostiku, operasaun no tratatamentu, doutor
sira kuandu hare nia ema hatete nia dura durante fulan neen deit I tebes duni I
fulan neen Dom Ricardo monu. Obrigado bo’ot ida ba Ministerio da Saíde RDTL no
corpo politiku ospital Guido Valadares ne’ebe disponibiliza meus hotu recursu umanus,
tekniku, lojistiku hodi asisti diak liu ba Dom Ricardo nia moras ikus nian biar
sira hatene katak pontu de vista mediku Dom Ricardo nia espasu ladun bo’ot. Ba Dom
Ricardo nia mate hau lahatene atu agradese oinsa tamba zestu sira ne’ebe mosu
hau lahatene atu haktuir valorize oinsa ne’e deun hato’o deit obrigado bo’ot ba
imi hotu orgaun soberani sira hotu dieversas Instituisaun de Estado,
emaprezarius Dili nian, congregazoens relijosa sira, paroquias, povu simples,
organizasoen i grupo apostolica kreda Timor nia tomak ne’ebe hodikalan mai to’o
iha ne’e Diocese rua no Maliana. Husu deit
ba Dom Ricardo atu ami sira hela ne’e lahatene agradese, husu deit ba Dom
Ricardo atu iha lalehan nia rasik agradese pessoalmente ba ita. Sejo louvado
Nossa Senhora Jesus Cristo




1 comments:
A vida e como a flor que floresce de manha e murcha a tarde. Mas a vida e um previlegio, e precisa vive-la bem e cuida-la para servir aos outros nossos irmaos,
Post a Comment